isplatilo je baš
Zarada od uzgoja ove biljke u Srbiji iznosi 25.000 evra: Unosan biznis koji se svima isplati, pare kaplju kao lude
Nema domaćinstva koje ga ne koristi svaki dan
Procene pokazuju da se beli luk u Srbiji gaji na oko 4.000 do 6.000 hektara, ali uglavnom u manjim, porodičnim gazdinstvima, a ne u velikim industrijskim sistemima.
Beli luk je jedna od najtraženijih, ali i najisplativijih povrtarskih kultura u Srbiji, zbog čega sve više proizvođača ulazi u njegovu proizvodnju.
Nema domaćinstva koje ga ne koristi svaki dan, a da ne govorimo o zdravstvenim benefitima belog luka u ishrani.
Osim što je važan u kulinarstvu, beli luk može biti i ozbiljan izvor prihoda, iako je njegov uzgoj daleko zahtevniji nego što na prvi pogled deluje.
U Srbiji se beli luk najviše gaji u Vojvodini, posebno u Bačkoj, Banatu i Sremu, gde dominira intenzivnija proizvodnja. Manje površine nalaze se u Šumadiji, Pomoravlju i zapadnoj Srbiji, dok je u leskovačkom i nišavskom kraju prisutna tradicionalna proizvodnja poznata po domaćim sortama i krupnijim glavicama.
Procene pokazuju da se beli luk u Srbiji gaji na oko 4.000 do 6.000 hektara, ali uglavnom u manjim, porodičnim gazdinstvima, a ne u velikim industrijskim sistemima. Naravno, prisutan je i u svakoj seoskoj bašti za potrebe ukućana domaćinstva. Znanje i ulaganje Iako deluje kao jednostavna kultura, beli luk spada u povrtarske kulture koje zahtevaju znanje, kvalitetan sadni materijal, pravilnu zaštitu, navodnjavanje i adekvatno skladištenje nakon berbe.
Posebno je važno poštovanje plodoreda, jer se beli luk ne sme često saditi na istoj parceli zbog rizika od bolesti i iscrpljivanja zemljišta.
- Prinosi zavise od načina proizvodnje i uslova:
- Tradicionalna proizvodnja: 4 do 6 tona po hektaru
- Intenzivna proizvodnja sa navodnjavanjem: 8 do 12 tona po hektaru
- U najboljim uslovima: i do 15 tona po hektaru
Ulaganja i zarada
Troškovi proizvodnje najviše zavise od sadnog materijala, koji predstavlja najveću stavku ulaganja. Ukupna ulaganja u proseku se kreću između 3.000 i 6.000 evra po hektaru, uključujući pripremu zemljišta, đubrenje, zaštitu i navodnjavanje. Cena belog luka na tržištu kreće se od dva do četiri evra po kilogramu, u zavisnosti od kvaliteta i perioda prodaje. Ukoliko se ostvari prosečan prinos od oko 8 tona po hektaru, ukupni prihod može iznositi od 16.000 do 32.000 evra. Kada se odbiju troškovi proizvodnje, čista zarada se najčešće kreće između 10.000 i 25.000 evra po hektaru.
Zbog toga mnogi proizvođači smatraju da beli luk spada među najisplativije povrtarske kulture u Srbiji. Među povrtarima se često može čuti da "svaki uloženi dinar u proizvodnju belog luka donosi tri dinara zarade". Ta tvrdnja može biti tačna, ali isključivo u uslovima dobre proizvodne tehnologije, stabilnog prinosa i povoljne cene na tržištu. U praksi, odnos ulaganja i dobiti može značajno varirati - od približno 1:1,5 u slabijim godinama, pa sve do 1:3 ili više u intenzivnoj i dobro organizovanoj proizvodnji.
Stručnjaci ističu nekoliko faktora koji presudno utiču na brz povraćaj ulaganja:
- kvalitetan i zdrav sadni materijal
- navodnjavanje u kritičnim fazama rasta
- pravilno skladištenje i čekanje viših cena
- direktna prodaja bez posrednika (pijace, restorani)
- prodaja u periodima kada cena dostiže maksimum
Beli luk je povrtarska kultura koja ne obećava brzu i laku zaradu, ali uz znanje, disciplinu i dobru organizaciju može doneti ozbiljan profit. Zbog toga spada među najisplativije kulture u domaćoj povrtarskoj proizvodnji.
Bonus video:
(Espreso/TelegrafBiznis/Dubravka Jovanović/Kamatica/Prenela: N.J)
Uz Espreso aplikaciju nijedna druga vam neće trebati. Instalirajte i proverite zašto!




